Energetska perspektiva Latinske Amerike: 150 milijardi dolara!

Kako bi ispunili najavljeni program obveza, Latinska Amerika i Karibi morat će udvostručiti iznos financiranja za projekte čiste energije na 150 milijardi dolara do 2030., premaMeđunarodna agencija za energiju (IEA)Izvješće o energetskim izgledima Latinske Amerike.

Prema IEA-i, pokretanje programa obveza 2021. pokazuje u kojoj će mjeri ambiciozni najavljeni ciljevi postići smanjenja potrebna za postizanje nulte neto emisije do 2050. Program obveza uključuje nedavne najave svih većih zemalja do kraja kolovoza 2023. i uključuje i ciljeve za 2030. i dugoročne obveze neto nulte emisije ili neutralne emisije ugljika.

IEA je u izvješću rekla da su Latinska Amerika i Karibi bogati resursima poput obnovljive energije, nafte, plina i važnih minerala te da bi iskustvo razvoja tih resursa moglo značajno doprinijeti globalnoj energetskoj sigurnosti i čistoj energiji. tranzicija.

Prema podacima IEA, Brazil, Argentina, Čile i Meksiko imaju neke od najboljih svjetskih izvora energije vjetra i sunca

Međutim, ova regija će morati značajno povećati svoja ulaganja u obnovljivu energiju u nadolazećim godinama. IEA kaže da će do 2030. biti potrebno ukupno 150 milijardi dolara, a do 2050. investicije će se trebati upeterostručiti kako bi se ispunile obveze.

U ovom scenariju, omjer ulaganja u čistu energiju i ulaganja u fosilna goriva porastao bi s oko 1:1 danas na 4:1 do 30-ih godina 21. stoljeća.

IEA sugerira da regija mora privući privatni kapital kako bi ostvarila cilj povećanja ulaganja u obnovljivu energiju. Međutim, postoje brojni izazovi, uključujući visoke troškove financiranja, političku i regulatornu nestabilnost te ograničeni domaći kreditni kapacitet. Politike podrške, prilagođena rješenja (npr. instrumenti zaštite) i povoljnije financiranje, posebno za energetsku učinkovitost i tehnologije u nastajanju, potrebni su za postizanje ciljeva obnovljive energije.

IEA izvješće također ističe da ova regija ima potencijal za razvoj obnovljive energije. Latinska Amerika i Karibi imaju jedan od najčišćih energetskih sektora na svijetu. Obnovljiva energija, predvođena hidroenergijom, čini 60% proizvodnje električne energije u regiji, dvostruko više od svjetskog prosjeka. Kao rezultat toga, emisije stakleničkih plinova (GHG) u regiji do sada su činile samo 5 posto kumulativnih globalnih emisija povezanih s energijom.

U isto vrijeme, zemlje regije, uključujući Brazil, Meksiko, Čile i Argentinu, imaju "neke od najboljih svjetskih izvora vjetra i sunca".

Regija je također dom minerala koji su važan dio tehnologija čiste energije, s oko polovice svjetskih rezervi litija i više od trećine svjetskih rezervi bakra i srebra.

"Latinska Amerika i Karibi mogu igrati veliku ulogu u novom globalnom energetskom gospodarstvu", rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

"S nevjerojatnim prirodnim resursima i dugoročnom predanošću obnovljivoj energiji, zemlje u ovoj regiji imaju prednost u stvaranju sigurnog i održivog prijelaza na čistu energiju."

Trenutačno se polovica zemalja u ovoj regiji obvezala na nultu neto emisiju do sredine stoljeća ili ranije. Te zemlje čine oko 65 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj regiji i 60 posto emisija CO2 povezanih s energijom. IEA predlaže da napori za smanjenje emisija u ovoj regiji također moraju obratiti pažnju na poljoprivredu i promjenu korištenja zemljišta, koji čine 25 posto odnosno 20 posto njihovih ukupnih emisija stakleničkih plinova.

Prošlog mjeseca IEA je objavila svoje izvješće o Outlooku svjetske energije u kojem se navodi da će prema utvrđenim političkim scenarijima obnovljiva energija činiti 80 posto novih kapaciteta električne energije 2030. godine, pri čemu će samo solarni fotonapon činiti više od polovice.

IEA očekujesolarni modulkapacitet premašiti 1,2 TW godišnje do kraja ovog desetljeća, ali prema predviđanju World Energy Outlooka, samo 500 GW solarnih kapaciteta bit će raspoređeno globalno do 2030., manje od polovice od 1,2 TW raspoloživih kapaciteta električne energije.